Catherine de' Medici
Caterina de' Medici | |
---|---|
![]() | |
Vladavina | 31. mart 1547. - 10. jul 1559.[1] |
Krunidba | 10. jun 1549 |
Suprug | Henrik II, kralj Francuske |
Djeca | |
Franjo II, kralj Francuske Elizabeta Valois Klaudija Valois Karlo IX, kralj Francuske Henrik III, kralj Francuske Margareta Valois Franjo Vojvoda od Anjoua Jeanne Valois Viktorija Valois | |
Puno ime | |
Caterina Maria Romula di Lorenzo de' Medici | |
Dinastija | Medici, Valois |
Otac | Lorenzo II. de' Medici |
Majka | Madeleine de La Tour d'Auvergne |
Rođenje | 13. april 1519.[1] Firenza, Republika Firenca |
Smrt | 5. januar 1589.[1] Dvorac Blois, Francuska |
Pokop | Saint-Sauveur, Blois naknadno pokopana u pariškoj crkvi Saint-Denis 1610. |
Caterina de' Medici (Firenza, 13. april 1519. - dvorac Blois, 5. januar 1589.), bila je francuska kraljica od 31. marta 1547. do 10. jula 1559. i regentica svog maloljetnog sina Karla IX. od 1560. do 1564.
Biografija
Caterina Medici je bila kći urbinskog vojvode i vladara Republike Firence - Lorenza II. Medicija (1492-1519) i francuske plemkinje Madeleine de La Tour d'Auvergne (1495.-1519). Oba roditelja su joj umrla nekoliko nedelja posle njenog rođenja (majka 28. aprila a otac 4. maja) Od njih je nasljedila titule kontese d'Auvergne i vojvotkinje Urbina. Odrasla je na medicejskom dvoru u Firenci (Italija).
Udala se za Vojvodu Henrika od Orleana, budućeg kralja Francuske Henrika II. - 1533. sa samo 14 godina. Kraljica Francuske postala je 1547. godine. Prvih deset godina, ona i Henrik nisu imali djece, a nakon tog rodila je devetoro djece kao na traci, od kojih su posljednje dvije blizanke (Jeanne i Viktorija) umrle kao novorođenčad. Tri poslednja francuska kralja iz dinastije Valois; Franjo II.(1559-1560), Karlo IX. (1560-1575.) i Henrik III. (1575-1589.), bili su sinovi Caterina Medici.
Njena najstarija kćer - Elizabeta Valois, postala je žena španjolskog kralja Filipa II, a najmlađa preživela kći, Margareta (poznata kao kraljica Margo), udala se za hugenota Henrika od Navare, koji će kasnije postati francuski kralj Henrik IV..
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d3/KatharinavonMedici.jpg/220px-KatharinavonMedici.jpg)
Sva njena djeca, osim Margarete, bila su bolešljiva, tako da je ona nakon smrti svoga muža1559. četiri godine vladala nominalno kao regent svog sina Karla IX. i bila de jure vladar Francuske, ali se to praktički produžilo do kraja njegove vladavine 1574.
Nakon čitanja Nostradamusovog almanaha za 1555., u kome se spominjala opasnost za kraljevsku porodicu, postala je njegov veliki poštovalac. Pozvala ga je u Pariz da izradi horoskope za nju i njenu djecu, i dala mu je položaj kraljevog savjetnika i liječnika.
Za vrijeme vladavine Caterina Medici, 24. augusta 1572., u Parizu i širom Francuske odigrao se masakr hugenota, poznat kao Bartolomejska noć.[1] Za njenog vremena se smatralo da je Caterina Medici direktno odgovorna za masakr. Ona se javno trudila da se distancira od ovog masakra i od vjerskog rata koji je nakon tog nastao. Svo vrijeme na vlasti nastojala je održati autoritet kraljevske vlasti u uvjetima kaosa građanskog rata između katolika i hugenota.
Nakon 1580., kad je na francuski prijesto stupio njen mlađi sin Henrik III., njen uticaj na dvorsku politiku je rapidno opao.[1]
Pored vladarske i političke uloge, Caterina Medici bila je poput ostalih medicija veliki mecena umjetnosti, tako da je pomogla da se renesansa iz njene rodne Toskane raširi po Francuskoj.
Povezano
Bilješke
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Biografija Caterine Medici, na portalu treccani.it (it)
- Portreti Catherine Medici Arhivirano 2011-02-22 na Wayback Machine-u (fr)