Ekonomija Gruzije
| Ekonomija Gruzije | ||
|---|---|---|
 | ||
| TBC banka u Tbilisiju | ||
| Valuta | Lari | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | WTO, GUAM i druge | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 30 milijardi $ (PPP)[1] () | |
| BDP rast | 6.2% (2012.), 7.0% (2011.), 5.7% (prosjek 2003. - 2011.)[2] | |
| BDP per capita | 6.100 $ (PPP) [3] | |
| BDP po sektoru | industrija – 17,3%; trgovina – 17,3%; promet i komunikacije - 10,6%; poljoprivreda - 9,3%; građevinarstvo - 6,2% (procjena 2011.) | |
| Inflacija (IPC) | -0,9% (2012.) | |
| Stopa siromaštva | 9,2% (2011.) | |
| Radna snaga | 1,59 milijuna (2011.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (52,2%), usluge (41,3%), industrija (6,5%) (2011.) | |
| Nezaposlenost | 13.7% (2014.)[4] | |
| Glavna industrija | ||
| Trgovina | ||
| Izvoz | 3,3 milijarde $ (procjena 2012.) | |
| Izvozna dobra | automobili, ferolegure, mineralna i kemijska gnojiva, orasi, fero, zlato, bakarna ruda, vino, alkoholna pića | |
| Uvoz | 6,62 milijarde $ (procjena 2011.) | |
| Uvozna dobra | nafta, plin, lijekovi, pšenica, šećer, cigarete, elektronička oprema | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 29% BDP (2011.) | |
| Prihodi | 6,87 milijardi $ (2011.) | |
| Rashodi | 7,08 miljardi $ (2011.) | |
| Ekonomska pomoć | ODA: 626 milijuna $ (2011.) | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Ekonomija Gruzije je nakon raspada SSSR-a i osamostaljenja doživjelo silovit pad. Veliki dio poduzeća je prestao poslovati, a poljoprivredna i industrijska proizvodnja su se u razdoblju od 1991. - 1994. svake godine prepolovile. Već 1995. započinje proces privatizacije, ali privatizacija državnih poduzeća vlasničkim certifikatima nije uspjela. Prvi znaci oporavka gospodarstva javljaju se 1996. godine kada gruzijska vlada uz pomoć MMF-a provodi opsežne reforme kojima se smanjuje inflacija te otvaraju nova tržišta (prije svega u Turskoj, Azerbajdžanu i Turkmenistanu)[5]
Glavne ekonomske djelatnosti su uzgoj poljoprivrednih proizvoda kao što su grožđe, agrumi i lješnjaci; u rudarstvu vađenje mangana, bakra i zlata; te proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića, metalna industrija, strojogradnja i kemijska industrija. Najvažnije poljoprivredno područje je Kolhidska nizina gdje mogu uspijevati i suptropske kulture, a tu se uzgajaju čaj, voće (naranče, limuni, jabuke) i kukuruz. Na južnim padinama Velikog Kavkaza dugu tradiciju ima vinogradarstvo. Gruzija je u vrijeme SSSR-a bila važan proizvođač mangana, (ležišta kraj Čiature), kod Tkvarčelija ima kamenog uglja, a u nizinama na zapadu i u obalnom području otkrivena su ležišta nafte i zemnog plina. Dvije trećine električne energije dobija se iz hidroelektrana, a ostatak iz termoelektrana koje rade na kameni ugljen i zemni plin. Većina industrije smještena je na tri industrijska područja: Tbilisi-Rustavi, Zestafoni-Čiatura i Kutaisi-Tkibuli. Kod Batumija se nalazi naftni terminal i rafinerija nafte. Turizam je jedan od najbrže rastućih sektora gruzijskog gospodarstva koji ima značajan potencijal u budućnosti. Gruziju je 2011. posjetilo oko tri milijuna turista. Najznačajnija su ljetovališta na crnomorskoj obali te zimska središta na padinama Kavkaza.
Izvori
- ↑ "The World Bank DataBank - Create Widgets or Advanced Reports and Share", preuzeto 26. siječnja 2014.
- ↑ Gross Domestic Product (GDP), geostat.ge, preuzeto 14. srpnja 2015.
- ↑ Georgia GDP - per capita (PPP), indexmundi.com, preuzeto 14. srpnja 2015.
- ↑ 2014 წელს საქართველოში უმუშევრობის დონე შემცირდება, bpn.ge, preuzeto 14. srpnja 2015.
- ↑ Karel Natek i Marjeta Natek: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb; 2003. ISBN 953-196-540-4
Ekonomija Gruzije na Wikimedijinoj ostavi
- p
- r
- u
Albanija • Angola • Antigva i Barbuda • Argentina • Armenija • Australija • Bahrein • Bangladeš • Barbados • Belize • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Bolivija • Brazil • Brunej • Burkina Faso • Burundi • Čad • Čile • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Dominikanska Republika • Džibuti • Egipat • Ekvador • Europska Unija1 • Fidži • Filipini • Gabon • Gambija • Gana • Grenada • Gruzija • Gvajana • Gvatemala • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Honduras • Hong Kong, Kina • Indija • Indonezija • Island • Izrael • Jamajka • Japan • Jordan • Južna Afrika • Južna Korea • Kambodža • Kamerun • Kanada • Katar • Kenija • Kina • Kirgistan • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Kuvajt • Laos • Lesoto • Lihtenštajn • Madagaskar • Makao, Kina • Makedonija • Malavi • Maldivi • Malezija • Mali • Maroko • Mauricijus • Mauritanija • Meksiko • Mianmar • Moldavija • Mongolija • Mozambik • Namibija • Nepal • Niger • Nigerija • Nikaragva • Norveška • Novi Zeland • Odvojeno carinsko područje Tajvana, Pengua, Kinmena i Macua • Oman • Pakistan • Panama • Papua Nova Gvineja • Paragvaj • Peru • Republika Kongo • Ruanda • Rusija • Salvador • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Singapur • Sjedinjene Američke Države • Salomonski Otoci • Srednjoafrička Republika • Surinam • Svazi • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Šri Lanka • Švicarska • Tajland • Tanzanija • Togo • Trinidad i Tobago • Tunis • Turska • Uganda • Ujedinjeni Arapski Emirati • Urugvaj • Venezuela • Vijetnam • Zambija • Zimbabve
1 Svih 28 zemalja članica Europske Unije su također i članice Svjetske trgovinske organizacije:
Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Hrvatska • Grčka • Irska • Italija • Litva • Letonija • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo
