Furlanski jezik

Furlanski jezik
Furlan
Države Italija
RegijeEvropa
Broj govornika794,000[1]
Jezična porodicaIndoevropski jezici
  • Italski
    • Romanski
      • Retoromanski
        • Furlanski
          • Furlanski jezik
PismoLatinica
Službeni status
Službeniautonomna regija Furlanija-Julijska krajina
RegulatorOsservatori Regjonâl de Lenghe e de Culture Furlanis
Jezični kodovi
ISO 639-1
ISO 639-2fur
ISO 639-3fur

Furlanski jezik (furlanski: marilenghe, talijanski: friulano; ISO 639-3: [2]) ili friulski, jedan je od retoromanskih jezika.

Furlanskim govori oko 794.000 [1] Furlana u talijanskim provincijama Udine, Pordenone, Gorica i Trst u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina, na furlanskom jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Zbog siromaštva koje je vladalo do 1960-tih godina, mnogi su se Furlani iseljavali u druge zemlje, posebno u Francusku, Belgiju i Švicarsku, i prekomorske zemlje;Australiju, Kanadu, Argentinu, Brazil, Ameriku i Južnoafričku Republiku. Furlanski jezik ima četiri dijalekta:

  • centralni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - e. Govori se oko Udina do Palmanove na istok.
  • concordiese ili zapadni karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a. Govori se oko Portogruara, zove se "concordiese" zbog rimskog grada Concordia Sagittaria.
  • istočni ili Gorički karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - a, i što se dugi vokali izgovaraju kao kratki.
  • carnico karakterističan je po tome što mu ženske imenice završavaju na - o, ima puno diftonga i najarhaičniji je od svih furlanskih dijalekata.

Furlanski jezik u području oko Gorice govore i Slovenci kao drugi ili treći jezik. Većina Furlana zna i govori standardni talijanski.

Furlanski i slovenski

Cestovni dvojezični natpisi po Furlaniji

Zbog blizine sa Slovencima u furlanski je ušlo dosta slovenskih (slavenskih) riječi kao; colaç (kolač), cudiç (hudič), britule (britva) i cos (koš). Slovenci su pak iz furlanskog prezeli riječi; čebula (crni luk), punca (djevojka), raca (patka), fant (momak)...

Reference

  1. 1,0 1,1 Ethnologue report for language code:fur
  2. fur

Vanjske veze

Furlanski jezik na Wikimedijinoj ostavi
  • Ethnologue report for language code: fur (en)
  • Friulian language, alphabet and pronunciation (en)
  • Società Filologica Friulana (it)

Bibliografija

  • Paola Benincà, Laura Vanelli, Linguistica friulana, Unipress, Padova, 2005.
  • Franc Fari (cur.), Manuâl di lenghistiche furlane, Forum, Udine, 2005.
  • Giuseppe Francescato, Dialettologia friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1966.
  • Giovanni Frau, I dialetti del Friuli, Società Filologica Friulana, Udine, 1984.
  • Sabine Heinemann, Studi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2007.
  • Carla Marcato, Friuli-Venezia Giulia, Laterza, Roma - Bari, 2001.
  • Georg Pagitz: Friaulisch Wort für Wort, Bielefeld, Reise Know-How, 2007.
  • Piera Rizzolati, Elementi di linguistica friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 1981.
  • Paolo Roseano, La pronuncia del friulano standard: proposte, problemi, prospettive, Ce Fastu?, LXXXVI (2010), n. 1, p. 7-34.
  • Federico Vicario (cur.), Lezioni di lingua e cultura friulana, Società Filologica Friulana, Udine, 2005.
  • Federico Vicario, Lezioni di linguistica friulana, Forum, Udine, 2005.
  • p
  • r
  • u

Afroromanskiaragonskiaromunskiasturleonskidalmatski • emilijanski • estremadurski jezik • fala • francuski • frankoprovansalski jezik • furlanski • galicijski • galurski • istriotskiistrorumunjski • judeofrancuski • judeošpanjolski jezik (ladino) • judeotalijanski • kajunski • kampidanski • katalonski • korzički • ladinskiligurski • logudorski • lombardski • loreto-ucayali španjolski • meglenski • mirandski • mozarapski • napolitansko-kalabrijski jezik • Okcitanski jezik (okcitanski dijalekti: gaskonjski • langedoški • limuzinski • overnjanski • provansalski) • pijemntski • pikardijski • portugalskiromanš • romanjolski • rumunjski • sasarski • shuadit (judeoprovansalski) • sicilijanskišpanjolski (kastiljski) • talijanskivalonskivenecijanski;

Izgubili status: emilijano-romanjolo