Klasična filologija

Homer

Klasična filologija ili klasične nauke (neolat. Studia humaniora ili Litterae humaniores, eng. Classics ili Classical Philology ili Classical Studies, nem. Klassische Altertumswissenschaft ili Klassische Philologie, ital. Filologia classica ili Studi classici) jeste humanistička naučna disciplina koja proučava jezik, književnost, istoriju, filozofiju, umetnost i druge aspekte grčkog i rimskog sveta tokom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5. i početka 6. veka nove ere.

Osnovne discipline u okviru klasične filologije jesu:

  • lingvistika, koja se bavi deskriptivnom, istorijskom i komparativnom gramatikom grčkog i latinskog jezika, ali uključuje i druge jezike – značajne posebno za oblast komparativne filologije – kao što su linear A, sanskrit, hebrejski, etrurski, osački i drugi italski jezici, maloazijski i starobalkanski jezici i drugi;
  • kritika teksta, čiji je cilj da utvrdi – koliko je to moguće – tačan tekst nekog grčkog ili rimskog pisca, s obzirom na fragmentarno stanje antičke književnosti kakva je došla do nas i na mnogobrojne razlike u čitanju na koje se nailazi u različitim kasnoantičkim i srednjevekovnim rukopisima;
  • istorija književnosti, koja proučava grčka i rimska književna dela, ali tako da uključuje celokupnu pisanu zaostavštinu Grka i Rimljana, bez obzira na njihovu književno-umetničku vrednost, pa i ona dela koja su se sačuvala samo fragmentarno ili su samo spomenuta u drugim antičkim delima, te koja takođe pokušava utvrditi uticaj antičke književnosti na kasnije književne periode, rodove i pisce, od srednjeg veka do danas.

S obzirom na to da je – kako zbog fragmentarnog stanja antičkih tekstova, tako i zbog velike različitosti antičkog društva u odnosu na kasnije istorijske periode – za ispravno razumevanje antičkih tekstova, u njihovoj celovitosti i u detaljima, neophodno poznavanje svih aspekata antičkog života, to klasična filologija obuhvata sledeće sporedne discipline:

S obzirom na veliku vremensku i idejnu udaljenost antičke kulture od savremenog čoveka, te na zahteve za poznavanjem sveukupne stvarnosti grčko-rimskog sveta, kako se on razvijao u razdoblju od preko hiljadu godina, Friedrich Nietzsche je, pomalo pesimisitički, primetio: "Kada se osvrnem na razvoj jednog [klasičnog] filologa, mogu primetiti sledeće: 1. Mlad čovek ne može nikako saznati kakvi su Grci i Rimljani zapravo bili. 2. On čak ni ne zna da li je sposoban za to da stekne spoznaju o njima" (Unzeitgemässe Betrachtungen).

Eksterni linkovi

  • Classic´s Blog from Spain Arhivirano 2007-07-06 na Wayback Machine-u
  • The Ancient Library
  • American Philological Association
  • L'Année philologique Arhivirano 2008-08-09 na Wayback Machine-u
  • Bibliotheca Augustana
  • The Classical Association, the largest classical organization in the UK.
  • Classical associations worldwide Arhivirano 2006-02-11 na Wayback Machine-u at the Faculty of Classics, University of Cambridge.
  • Classical Resources on Internet Arhivirano 2017-12-17 na Wayback Machine-u at the Chair of Classical Philology, University of Tartu.
  • De Imperatoribus Romanis: An Online Encyclopedia of Roman Emperors
  • Electronic Resources for Classicists by the University of California, Irvine.
  • Friends of the Classics Arhivirano 2006-12-09 na Wayback Machine-u (society for anyone who is fascinated by the world of the ancient Greeks and Romans).
  • Illustrated History of the Roman Empire
  • International News Service for Historians Arhivirano 2006-02-14 na Wayback Machine-u (is not dedicated to the Classics only, but very useful, especially for book reviews).
  • New Pauly Online: Encyclopaedia of the Ancient World by BRILL Academic Publishers.
  • The Online Medieval and Classical Library Arhivirano 2005-09-17 na Wayback Machine-u
  • The Perseus Digital Library
  • Pomoerium Classics
  • Thesaurus Linguae Graecae
  • Wiki Classical Dictionary Arhivirano 2007-07-13 na Wayback Machine-u
  • Logosphera.com | Classics Community & Education