Sevnica

Sevnica
Panorama grada na Savi
Panorama grada na Savi
Panorama grada na Savi
Koordinate: 46°0′N 15°18′E / 46.000°N 15.300°E / 46.000; 15.300
Država  Slovenija
Pokrajina Dolenjska
Statistička regija Donjoposavska regija
općina Občina Sevnica
Površina
 - Ukupna 5.0 km²
Visina 183
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 4 548[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8290
Službene stranice
www.obcina-sevnica
Karta
Sevnica na mapi Slovenije
Sevnica
Sevnica

Sevnica (njemački:Lichtenwald) je grad od 4 548 i administrativni centar istoimene Občine Sevnica u istočnoj Sloveniji.[1]

Sevnica je nekad bila poznata kao tekstilni centar bivše Jugoslavije - zbog tvornica i škole, koja je bila rasadnik kadrova tog profila za evropski jugoistok.

Geografske karakteristike

Sevnica leži na istoku Slovenije u pokrajini Štajerska, u kotlini rijeke Save.

Grad je udaljen oko 40 km južno od Celja i 80 km istočno od Ljubljane.

Historija

Naselje na tom mjestu prvi put se spominje krajem srednjeg vijeka - 1275. i to pod njemačkim imenom Lichtenwald, jer su u to vrijeme tim krajem vladali salzburgški biskupi.[2] U to vrijeme (oko 1292.) podignuta je i utvrda na brdu iznad grada - Gornji grad, koja je vijekovima dominira nad savskom kotlinom.

Nakon njih su relativno kratko vladali ugarski kraljevi, da bi nakon njih vladali Habsburgovci, sve do kraja Prvog svjetskog rata.[2] 16. vijek obilježili su turski upadi i ustanci kmetova, oni su ga za ustanka - 1573. čak uspjeli i zauzeti, pa je zbog tog ponovno utvrđen.

Grad je dobio pravo trgovanja 1322., a od 1513. i pravo organiziranja sajmova, koje im je car Joseph II. 1783. ograničio na ljetne stočne sajmove.[2]

Željeznička pruga stigla je do grada 1862.[2] za Austro-Ugarske ali kako nije bilo mjesta u centru, stanica je napravljena pored Save, pa je to postao zametak novog kvarta.

Za Drugog svjetskog rata Sevnica je zajedno sa Štajerskom anektirana u Treći Reich, i trebala je postati etničko čisti njemački kraj, pa su iz nje nasilno iseljeni brojni Slovenci i svi ostali negermanski stanovnici.[2]

Sevniški grad dominira nad kotlinom

Znamenitosti

Najveća znamenitost grada je utvrda iznad grada Sevniški grad iz 13. vijeka.

Privreda

Zlatne godine Sevnice bile su 1960e kad je grad imao oko 5 000 stanovnika, ali i 2 tekstilne tvornice (Lisca i Inplet), 2 tvornice namještaja (Kopitarna i Stilles), 2 pogona metalurške (Inkos i Preis) i 1 pogon kemijske industrije (Tanin).[2]

Poznati sugrađani

Izvori

  1. 1,0 1,1 „Slovenia: Spodnjeposavska” (engleski). City population. Pristupljeno 08. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Nekaj zgodovine” (slovenski). Občina Sevnica. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-01. Pristupljeno 15. 04. 2014. 

Vanjske veze

Sevnica na Wikimedijinoj ostavi
  • Službene stranice grada (sl)
  • p
  • r
  • u

Ajdovščina  Bled  Bovec  Brežice  Celje  Cerknica  Črnomelj  Domžale  Dravograd  Gornja Radgona  Grosuplje  Hrastnik  Idrija  Ilirska Bistrica  Izola  Jesenice  Kamnik  Kočevje  Koper  Kostanjevica na Krki  Kranj  Krško  Laško  Lendava  Litija  Ljubljana  Ljutomer  Logatec  Maribor  Medvode  Mengeš  Metlika  Mežica  Murska Sobota  Nova Gorica  Novo mesto  Ormož  Piran  Postojna  Prevalje  Ptuj  Radeče  Radovljica  Ravne na Koroškem  Ribnica  Rogaška Slatina  Ruše  Sevnica  Sežana  Slovenska Bistrica  Slovenj Gradec  Slovenske Konjice  Šempeter pri Gorici  Šentjur  Škofja Loka  Šoštanj  Tolmin  Trbovlje  Trebnje  Tržič  Velenje  Višnja Gora  Vrhnika  Zagorje ob Savi  Žalec  Železniki  Žiri

Nekadašnji gradovi

Gornji Grad  Lož  Turnišče  Vipavski Križ