Zeljasta biljka

Grašak, jednogodišnja zeljasta biljka
Peršun, dvogodišnja zeljasta biljka

Zeljasta biljka je životna forma biljaka, koja ne obrazuje sekundarno tkivo (kambijum i felogen) usled čega ne dolazi do debljanja.[1] Njihovo stablo je meko, sočno i kod većine zeleno (ima ulogu u fotosintezi). Nadzemni izdanci ovih biljaka, u predelima sa nepovoljnim delom godine, izumiru na kraju vegetacionog perioda.

Na osnovu dužine života, zeljaste biljke podeljene su na:

  • jednogodišnje, koje počinju i završavaju životni ciklus u jednom vegetacionom periodu (npr. grašak, tikva, kukuruz, pšenica);
  • dvogodišnje, u prvoj godini obrazuju listove, rastu i stvaraju rezerve hrane, da bi u drugoj godini cvetale, donele plod i seme i umrle (npr. mrkva, peršun, šećerna repa, cvekla);
  • višegodišnje ili perene, kojima na kraju svake vegetacione sezone izdanci umiru, a biljke nepovoljni period godine preživljavaju u vidu pupoljaka iz kojih se na početku sledeće vegetacione sezone obrazuju novi izdanci (npr. maslačak, detelina, perunika).

Reference

  1. Gray's Manual of Botany, American Book Co. 1889

Vidi još

 Ovaj članak o biljci je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.