Glikozilacija

Glikozilacija je enzimski proces koji dodaje glikane na proteine, lipide, ili druge organske molekule.[1] Ovaj enzimski proces proizvodi jedan od fundamentalnih biopolimera nađenih u ćelijama (pored DNK, RNK, i proteina). Glikosilacija oblik kotranslacione i posttranslacione modifikacije.[2] Glikani imaju brojne strukturne i funkcionalne uloge u membrani i izlučenim proteinima.[3]

Većina proteina sintetizovanih u ER se podvgava glikozilaciji. To je enzimski-usmeren mesto-specifičan proces, za razliku od ne-enzimske hemijske reakcije glikacije. Glikozilacija se takođe odvija u citoplazmi i jedru kao O-GlcNAc modifikacija. Pet klasa glikana se formiraju:

  • N-vezani glikani dodati na azot bočnih lanaca asparagina ili arginina;
  • O-vezani glikani dodati na hidroksilni kiseonik bočnih lanaca serina, treonina, tirozina, hidroksi-lizina, ili hidroksi-prolina, ili na kiseonike na lipidima kao što je keramid;
  • fosfo-glikani vezani putem fosfata na fosfo-serinu;
  • C-vezani glikani, retka forma glikozilacije gde je šećer dodat na ugljenik bočnog lanca triptofana;
  • dodavanje GPI ankera koji povezuje proteine sa lipidima glikanskom vezom.

Vidi još

  • Glikacija
  • Hemijska glikozilacija
  • Fukozilacija

Reference

  1. ^ Donald Voet; Judith G. Voet (2005). Biochemistry (3 изд.). Wiley. ISBN 9780471193500. 
  2. ^ Bruce Alberts; Alexander Johnson; Julian Lewis; Martin Raff; Keith Roberts; Peter Walter (2002). Molecular Biology of the Cell. New York: Garlard Science. ISBN 0815332181. 
  3. ^ Ajit Varki, ур. (2009). Essentials of Glycobiology. Ajit Varki (ed.) (2nd изд.). Cold Spring Harbor Laboratories Press. ISBN 978-0-87969-770-9. 

Spoljašnje veze

  • Onlajn udžbenik glikobiologije
  • NetNGlyc
  • Dopunski materijal knjige "Šećerni kod"
  • p
  • r
  • u
GeneralniĆelijsko disanje
Aerobno disanje
Anaerobno disanje
Specifični putevi
Proteinski metabolizam
Metabolizam ugljenih hidrata
(katabolizam ugljenih hidrata
i anabolizam)
Humani
Ostali
Lipidni metabolizam
(lipoliza, lipogeneza)
Metabolizam masnih kiselina
Drugi
Aminokiselina
Nukleotidni metabolizam
Drugi
  • п
  • р
  • у
Šaperoni/
proteinsko savijanje
Proteini toplotnog šoka/
Šaperonini
Hsp10/GroES (Faktor rane trudnoće) · Hsp27 · Hsp47 · HSP60/GroEL

Hsp40/DnaJ (A1, A2, A3, B1, B2, B11, B4, B6, B9, C1, C3, C5, C6, C7, C10, C11, C13, C14, C19)

Hsp70 (1A, 1B, 1L, 2, 4, 4L, 5, 6, 7, 8, 9, 12A, 14)

Hsp90 (α1, α2, β, ER, TRAP1)
Drugi
Alfa kristalin · Klusterin · Opstanak motornog neurona (SMN1, SMN2)
Sortiranje proteina
Ubikvitin
E1 Enzim ubikvitinske aktivacije (UBA1, UBA2, UBA3, UBA5, UBA6, UBA7, ATG7, NAE1, SAE1)

E2 Ubikvitin-konjugujući enzim (A • B • C • D1, D2, D3 • E1, E2, E3 • G1, G2 • H • I • J1, J2 • K • L1, L2, L3, L4, L6 • M • N • O • Q1, Q2 • R1 (CDC34), R2 • S • V1, V2 • Z)

E3 Ubikvitin ligaza (VHL, Kalin, CBL, MDM2, FANCL, UBR1)

Deubikvitinirajući enzim: Ataksin 3 • USP6 • CYLD

ATG3 • BIRC6 • UFC1
Drugi
vidi još Poremećaji posttranslacionih modifikacija
B bsyn: dnk (repl, cycl, reco, repr) · tscr (fact, tcrg, nucl, rnat, rept, ptts) · tltn (risu, pttl, nexn) · dnab, rnab/runp · stru (domn, 1°, 2°, 3°, 4°)
  • p
  • r
  • u
Opšte
Peptidna veza · Biosinteza proteina · Proteoliza · Racemizacija · N-O acilno pomeranje
N-terminus
C-terminus
Specifične
aminokiseline
Serin/
Treonin
Fosforilacija · Glikozilacija · formiranje Metiliden-imidazolona (MIO)
Tirozin
Fosforilacija · Sulfacija · Vezivanje za porfirinski prsten · vezivanje flavina · formiranje p-hidroksibenziliden-imidazolona · formiranje Lizin tirozil kinona (LTQ) · formiranje topakinona (TPQ)
Cistein
Aspartat
Formiranje sukcinimida
Glutamat
Asparagin
Deamidacija · Glikozilacija
Glutamin
Lizin
Arginin
Prolin
Histidin
Formiranje diftamida
Нормативна контрола Уреди на Википодацима
  • Енциклопедија Британика