Radio Slobodna Evropa
Radio Slobodna Evropa Radio Liberti | |
---|---|
Tip | privatna neprofitna korporacija |
Dostupnost | Evropa Bliski Istok Zapadna Azija |
Slogan | Slobodni mediji u neslobodnim društvima |
Prihod | 108.414.000 dolara (2016) |
Sjedište | Prag |
Ključni ljudi | Tomas Kent Kenet Vajnstajn |
Datum pokretanja | 4. jul 1950. god.; prije 73 godine (1950-07-04)[1] |
Veb-sajt | www |
Jezik | engleski |
Radio Slobodna Evropa (službeno Radio Slobodna Evropa / Radio Sloboda, engl. Radio Free Europe / Radio Liberty; skraćeno RFE/RL) radiodifuzijska je organizacija koju je 1950. osnovala vlada Sjedinjenih Američkih Država radi propagande vlastitog društva, odnosno deklarativno — da pruži informacije i politički komentar ljudima iz komunističke Istočne Evrope i Sovjetskog Saveza, kojima je to bilo uskraćeno zbog nepostojanja nepristrasnih medija u sopstvenim zemljama.[1]
Procjenjuje se da je programe Radija Slobodna Evropa sa vijestima iz cijelog svijeta, ali i iz njihovih sopstvenih zemalja, slušalo 35 miliona ljudi.[1] Smatra se da je Radio Slobodna Evropa zbog svojih uglavnom uspješnih napora da nadmudri istočnoevropske cenzore i svaki dan dopre do svojih slušalaca djelimično zaslužna za propast socijalističkih režima u cijeloj Istočnoj Evropi.[1]
Istorija
Radio Slobodna Evropa počeo je emitovati program 4. jula 1950. za Čehoslovačku iz sjedišta u Minhenu (Zapadna Njemačka).[1] Uskoro je emitovao na 15 jezika zemalja pod sovjetskim uticajem. Stanicu je finansirao Američki Kongres preko Centralne obavještajne agencije (CIA). Ovaj podatak je držan u strogoj tajnosti sve do kraja 1960-ih, zbog straha od sovjetske odmazde.[1]
CIA je završila svoj angažman sa finansiranjem i poslovanjem Radija Slobodna Evropa 1971, pa je kontrola prebačena na Odbor za međunarodnu radiodifuziju (engl. Board for International Broadcasting) kog imenuje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Radio Slobodna Evropa se 1976. spojio sa sličnom radijskom organizacijom — Radio Sloboda ili Radio Liberti, tako da se od tada zove Radio Slobodna Evropa / Radio Sloboda ili Radio Slobodna Evropa / Radio Liberti. I pored toga što je formalno prestala upletenost Centralne obavještajne agencije u poslovanje radija, Sovjetski Savez je nastavio sa pokušajima da omete rad stanice sve do 1988. godine.[1]
Zapravo, sve vrijeme Hladnog rata socijalističke države su pokušavale na sve moguće načine spriječiti emitovanje RFE/RL, blokiranjem radio-signala ili emitovanjem smetnji na istoj frekvenciji.
Pored ovoga, neki novinari RFE/RL umrli pod nerazjašnjenim okolnostima, a najpoznatiji takav slučaj bila je smrt bugarskog novinara Georgija Markova u Londonu 1978, nakon što je navodno uboden kišobranom u nogu, otrovnim ricinom. Još veći incident dogodio se 1981. u Minhenu, kad je bombama napadnuto sjedište RFE/RL; vjeruje se da je taj napad organizovao slavni venecuelanski terorista Ilič Ramirez Sančez (Karlos) a finansirala Vlada SR Rumunije.[1]
Nakon formalnog završetka Hladnog rata 1989, promijenila se pozicija i uloga RFE/RL, jer mu je dopušten rad u većini država za koje je emitovao program, osim Bjelorusije, Turkmenistana, Tadžikistana i Irana.
Redakcija se 1995. preselila u Prag, u skladu sa promjenom granica i američkim fokusom prema Bliskom istoku 1990-ih; 1998. je pokrenut program za slušaoce u Iraku i Iranu.[1]
Početkom 21. vijeka, RFE/RL je otvorio svoje urede po cijeloj Istočnoj Evropi, po bivšim sovjetskim republikama i na Bliskom istoku. Pored radijskih emisija, počeo je da emituje i televizijski program i vijesti na internetu u 20 zemalja, na oko 30 različitih jezika, uključujući i manje poznate (kao što su baškirski, čerkeski, tatarski, čečenski i sl., uglavnom na jezicima koji se govore u Ruskoj Federaciji).
Danas više uopšte ne emituje programe na engleskom jeziku, a 19 jezika na kojima emituje pripada muslimanskim zajednicama — od Kosova na Balkanu do Pakistana u Južnoj Aziji. Nakon pauze od preko jedne decenije, RFE/RL je 2002. ponovno pokrenuo emisije na dariju i paštuju za Avganistan.[1]
Od 2010. RFE/RL emituje program na različitim paštu dijalektima plemena duž avganistansko-pakistanske granice. Deklarativno, pružanjem svojih usluga, RFE/RL želi pomoći zemljama u tranziciji da razviju svoja civilna društva (uključujući medije) i zaštite se od povratka totalitarne vladavine.[1]
Balkanska redakcija
Uredništvo redakcije za zemlje bivše Jugoslavije, koje još nisu ušle u zapadne asocijacije, ima sjedište u Pragu i dopisništva u Beogradu, Sarajevu, Podgorici, Prištini i Skoplju.
Oni sami ciljeve svog programa objašnjavaju sljedećim riječima:
Misija Radija Slobodna Evropa / Radija Liberti je da širenjem informacija i ideja promoviše demokratske vrijednosti i institucije. [...] Stabilnost — zasnovana na demokratiji i slobodnom tržištu — širom ovog regiona je ključna za ostvarenje globalnog mira.[2]
U redakciji Radija Slobodna Evropa radio je i Grga Zlatoper, između 1950. i 1954. godine.[3]
Literatura
- Cummings, Richard (2008). „The Ether War: Hostile Intelligence Activities Directed Against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the Émigré Community in Munich during the Cold War”. Journal of Transatlantic Studies. 6 (2).
- Holt, Robert T. (1958). Radio Free Europe. University of Minnesota Press.
- Johnson, Ian (2010). A Mosque in Munich. Houghton Mifflin Harcourt.
- Johnson, A. Ross; Parta, R. Eugene; ur. (2010). Cold War Broadcasting: Impact on the Soviet Union and Eastern Europe. Budapest: Central European University Press.
- Machcewicz, Paweł (2015). Poland's War on Radio Free Europe, 1950–1989. prevodilac: Latynski, Maya. Cold War International History Project Series. Stanford University Press. str. 456. online review
- Mickelson, Sig (1983). America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty. New York: Praeger Publishers.
- Mikkonen, Simo (2010). „Stealing The Monopoly Of Knowledge?: Soviet Reactions To U.S. Cold War Broadcasting”. Kritika: Explorations In Russian & Eurasian History.
- Molnár, József (2006). A Szabad Európa Rádió a forradalom napjaiban – Autobiography. ISBN 963-9592-10-2.
- Puddington, Arch (2003). Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty. Lexington: University Press of Kentucky.
- Sosin, Gene (1999). Sparks of Liberty: An Insider's Memoir of Radio Liberty. University Park: Pennsylvania State University Press.
- Urban, George R. (1997). Radio Free Europe and the pursuit of democracy: My war within the cold war. Yale University Press. /bio direktor RFE tokom 1980-ih/
Reference
- ^ а б в г д ђ е ж з и ј „Radio Free Europe”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 15. 5. 2017.
- ^ „O Nama”. RFE/RL. Архивирано из оригинала 5. 3. 2016. г. Приступљено 15. 5. 2017. „Misija Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty je da širenjem informacija i ideja promovira demokratske vrijednosti i institucije.« • »Stabilnost – zasnovana na demokraciji i slobodnom tržištu – širom ovog regiona je ključna za ostvarenje globalnog mira.”
- ^ „Grga Zlatoper”. Croatian World Network. Pristupljeno 15. 5. 2017. »ZLATOPER, GRGA – Voice of America: Grga Zlatoper was born September 25, 1910 in Kistanje, Dalmatia, Croatia. Education included Gymnasium, Sibenik, Croatia, Graduated, 1928; 1928–1932 University of Zagreb, M.A., Croatian Literature and Language. 1932; 1934–1936 Graduate School, Instuctor for Physical Education, Warsaw, Poland, M.A., 1936. Professional experience as Political Commentator for Voice of America, VOA-USIA (U.S. Information Agency) Independence Ave. Washington, D.C; 1936–39 Foreign Correspondent for "Politika" Belgrade, in Warsaw, Poland; 1939–41 Foreign Correspondent for "Politika" – Rome, Italy. Broadcasting; Political Commentator: 1941–46 British Broadcasting Corp. – London; 1950–54 Radio Free Europe – New York. 1955 Voice of America – Washington, D.C.«
Spoljašnje veze
- Zvanični veb-sajt
- Balkanski servis
- п
- р
- у
- Моргентов план
- Хукбалахапска побуна
- Декемвријана
- Договор о процентима
- Кримска конференција
- Герилски рат у балтичким земљама
- Шумска браћа
- Операција Прибој
- Операција Џунгла
- Присаједињење балтичких земаља СССР
- Проклети војници
- Операција Незамисливо
- Операција Даунфол
- Потсдамска конференција
- Случај Гузенко
- Подела Кореје
- Операција Мастердом
- Операција Белигер
- Операција Блеклист форти
- Иранска криза 1946.
- Грчки грађански рат
- Барухов план
- Инцидент у Крфском мореузу
- Криза у црноморским мореузима
- Преправљање политике о Немачкој
- Први индокинески рат
- Труманова доктрина
- Конференција о азијским односима
- Кризе у мају 1947.
- Маршалов план
- Савет за узајамну економску помоћ
- Палестински рат 1947—1949.
- Грађански рат у Мандатној Палестини 1947—1949.
- Арапско-израелски рат (1948)
- Палестински егзодус 1948.
- Државни удар у Чехословачкој 1948.
- Раскол Тито—Стаљин
- Блокада Берлина
- Издаја Запада
- Гвоздена завеса
- Источни блок
- Западни блок
- Кинески грађански рат
- Рат у Малаји
- Албанска субверзија
- Сукоб на Папуи
- Бамбус завеса
- Корејски рат
- Макартизам
- Државни удар у Ирану 1953.
- Побуна у Источној Немачкој
- Прљав рат
- Брукерови амандмани
- Државни удар у Гватемали 1954.
- Подела Вијетнама
- Вијетнамски рат
- Прва криза у Тајванском мореузу
- Женевски самит (1955)
- Бандуншка конференција
- Познањски јун
- Мађарска револуција 1956.
- Суецка криза
- „Сахранићемо те”
- Операција Гладио
- Арапски хладни рат
- Сиријска криза 1957.
- Либанска криза 1958.
- Револуција 14. јула
- Спутњикова криза
- Друга криза у Тајванском мореузу
- Кубанска револуција
- Кухињска дебата
- Кинеско-совјетски раскол
- Конгоанска криза
- У-2 криза 1960.
- Инвазија у Заливу свиња
- Државни удар у Турској 1960.
- Совјетско-албански раскол
- Берлински зид
- Португалски колонијални рат
- Кубанска ракетна криза
- Кинеско-индијски рат
- Комунистичка побуна у Сараваку
- Државни удар у Ираку 1963.
- Еритрејски рат за независност
- Пешчани рат
- Грађански рат у Северном Јемену
- Аденска криза
- Државни удар у Сирији 1963.
- Грађански рат у Вијетнаму
- Шифтски рат
- Грађански рат у Гватемали
- Колумбијски сукоб
- Никарагванска револуција
- Државни удар у Бразилу 1964.
- Грађански рат у Доминиканској Републици
- Јужноафрички гранични рат
- Прелазак на Нови поредак
- Домино ефекат
- Декларација АСЕАН
- грађански рат у Лаосу
- Државни удар у Сирији 1966.
- Аргентинска револуција
- Сукоб у корејској ДМЗ
- Државни удар у Грчкој 1967.
- Диктатура пуковника
- Године олова (Италија)
- Инцидент УСС Пуебло
- Шестодневни рат
- Рат исцрпљивања
- Дофарски рат
- Рат Ел Вадија
- Протести 1968.
- Француски мај
- Масакр Тлателолко
- Културна револуција
- Прашко пролеће
- Комунистичка побуна у Малезији
- Инвазија на Чехословачку
- Ирачка баасистичка револуција
- Гулаш комунизам
- Кинеско-совјетски погранични сукоб
- Комунистичка побуна на Филипинима
- Корективни помак
- Детант
- Споразум о неширењу нуклеарог оружја
- Јордански грађански рат
- Корективни помак (Сирија)
- Грађански рат у Камбоџи
- Реална политика
- Пинг-понг дипломатија
- Угандско-танзанијски рат
- Војни меморандум у Турској 1971.
- Корективна револуција (Египат)
- Споразум четири силе у Берлину
- Бангладешки ослободилачки рат
- Никсонова посета Кини 1972.
- Севернојеменско-јужнојеменски гранични сукоб 1972.
- Јеменски рат 1972.
- Побуна НДФ
- Јеменски рат 1979.
- Грађански рат у Еритреји
- Државни удар у Чилеу 1973.
- Јомкипурски рат
- Каранфилска револуција
- Шпанска транзиција
- Метаполитефси
- Преговори о ограничењу стратешког наоружања
- Родезијски грађански рат
- Анголски грађански рат
- Грађански рат у Мозамбику
- Оромски сукоб
- Огаденски рат
- Грађански рат у Етиопији
- Либански грађански рат
- Кинеско-албански раскол
- Камбоџанско-вијетнамски рат
- Кинеско-вијетнамски рат
- Иранска револуција
- Операција Кондор
- Прљави рат (Аргентина)
- Државни удар у Аргентини 1976.
- Коријан ерлајнсов лет 007
- Саур револуција
- Покрет Нови драгуљ
- Херат устанак 1979.
- Седам дана до реке Рајне
- Употреба психијатрија у политичке сврхе у СССР
- Совјетски рат у Авганистану
- Бојкот Летњих олимпијских игра 1980. и 1984.
- Државни удар у Турској 1980.
- Перуански сукоб
- Казамански сукоб
- Грађански рат у Уганди
- Побуна Господове устаничке армије
- Грађански рат у Еритреји
- Етиопско-сомалски погранични рат 1982.
- Ндогбојосојски рат
- Инвазија САД на Гренаду
- Ирачко-ирански рат
- Црноморски инцидент 1986.
- Црноморски инцидент 1988.
- Грађански рат у Јужном Јемену
- Грађански рат у Бугенвилу
- Устанак 8888
- Солидарност
- Контрас
- Средњоамеричка криза
- Операција РЈАН
- Лет 007 Корејске авио-компаније
- Ејбл Арчер 83
- Иницијатива за стратешку одбрану
- Револуција народне власти
- Гласност
- Перестројка
- Рат за Нагорно-Карабах
- Инвазија САД на Панаму
- Протести на Тјенанмену 1989.
- Револуције 1989.
- Пад Берлинског зида
- Плишана револуција
- Румунска револуција 1989.
- Мирна револуција у НДР
- Монголска револуција 1990.
- Уједињење Немачке 1990.
- Туарешка побуна (1990—1995)
- Уједињење Јемена 1990.
- Пад комунизма у Албанији
- Распад Југославије
- Распад Совјетског Савеза
- Распад Чехословачке
- Абхазија
- Јужна Осетија
- Кина—Тајван
- Кореја
- Нагорно-Карабах
- Придњестровље
- Кинеско-индијски гранични спор
- Спор о статусу Северног Борнеа
- Труманова доктрина
- Задржавање
- Ајзенхауерова доктрина
- Домино ефекат
- Халштајнова доктрина
- Кенедијева доктрина
- Мирно сапостојање
- Остполитик
- Џонсонова доктрина
- Брежњевљева доктрина
- Никсонова доктрина
- Улбрихтова доктрина
- Картерова доктрина
- Реганова доктрина
- Одбацивање
- Суверенитет Порторука током Хладног рата
Капитализам |
|
---|---|
Комунизам |
|
Остало |
- АСЕАН
- ЦИА
- Савет за узајамну економску помоћ
- Европска економска заједница
- КГБ
- MI6
- Покрет несврстаних
- СААРК
- Сафари клуб
- Штази
- Активне мере
- Крсташ за слободу
- Известија
- Правда
- Радио Слободна Европа
- Црвена претња
- ТАСС
- Глас Америке
- Глас Русије
- Трка у наоружању
- Трка у нуклеарном наоружању
- Свемирска трка
- Савезничка интервенција у Руском грађанском рату
- Совјетска шпијунажа у САД
- Совјетско-амерички однос
- Совјетско-америчке самити
- Руска шпијунажа у САД
- Америчка шпијунаша у СССР и Русији
- Односи Русија—НАТО
- Балансирање на ивици рата
- ЦИА и Културни хладни рат
- Други хладни рат
- Категорија
- Остава
- Временска линија
- Списак сукоба