Dionisio de Herrera

Dionisio de Herrera
1. državni poglavar Hondurasa
Mandat 16. rujna 1824. – 10. svibnja 1827.
Zamjenik	José Justo Milla
Prethodnik	inauguracijski nositelj
Nasljednik	José Justo Milla
9. državni poglavar Nikaragve
Mandat 10. svibnja 1830. – prosinac 1833.
Prethodnik	Juan Espinosa
Nasljednik	Benito Morales
Rođenje	9. listopada 1781. Choluteca, Honduras (tada Španjolski Imperij)
Smrt	13. lipnja 1850. San Vicente, Salvador
Zanimanje	pravnik
Potpis

José Dionisio de la Trinidad de Herrera y Díaz del Valle (Choluteca, 9. listopada 1781. – San Vicente, 13. lipnja 1850.) bio je honduraški političar i prvi državni poglavar Hondurasa u razdoblju od 1824. do 1827. godine. Od 1830. do 1833. godine je bio i državni poglavar Nikaragve. Za vrijeme njegovih mandata, Honduras i Nikaragva bili su dio Savezne Republike Centralne Amerike.

Rodom iz obitelji zemljoposjednika, Herrera je studirao na Univerzitetu San Carlos u Gvatemali, gdje je diplomirao pravo i došao u doticaj s liberalnim nazorima Francuske revolucije. Ubrzo je ušao u politiku te je 1820. godine postao tajnik u gradskoj upravi Tegucigalpe, što mu je bila prva javna funkcija. Četiri godine kasnije, postao je prvi državni poglavar Hondurasa te se zalagao za potpunu autonomiju svoje matične zemlje. Njegov zamjenik bio je general José Justo Milla. Herrera je uspostavio prvu administrativnu podjelu Hondurasa te je 11. prosinca 1825. godine donio prvi honduraški ustav.

Zbog svojih autonomaških nazora, Herrera se našao u nemilosti centralne vlasti Savezne Republike te je u konačnici svrgnut u puču u svibnju 1827. godine; zamijenio ga je vojni vođa puča i njegov zamjenik, José Justo Milla. Herrera je uhapšen te je odveden u Gvatemalu, gdje je dvije godine bio zatvoren, prije nego ga je njegov nećak, general Francisco Morazán, oslobodio.

U svibnju 1830. godine izabran je za državnog poglavara Nikaragve; uz Morazánovu podršku, Herrera je ostao na vlasti do 1833. godine. U tom je svojstvu pokušao provesti niz liberalnih reformi, mada je otpor nikaragvanskog klera onemogućio njihovo provođenje. Godine 1835. izabran je za državnog poglavara Salvadora, međutim je odbio imenovanje.

Povukao se iz politike te se zaposlio kao profesor u salvadorskom gradu San Vicente, gdje je radio do svoje smrti, 13. lipnja 1850. godine.

• p
• r
• u

Predsjednici Hondurasa

Napomena: Italik označava vršitelja dužnosti predsjednika

Državni poglavar
(1824–1838)

• Dionisio de Herrera (1824–1827)
• José Justo Milla (1827)
• Anacleto Bendaña (1827)
• José Jeronimo Zelaya (1827)
• Francisco Morazán (1827–1828)
• Diego Vigil (1828–1829)
• Francisco Morazán (1829)
• Juan Ángel Arias (1829–1830)
• Francisco Morazán (1830)
• José Santos Díaz del Valle (1830–1831)
• José Antonio Márquez (1831–1832)
• José Francisco Milla (1832–1833)
• Joaquín Rivera Bragas (1833)
• Francisco Ferrera (1833–1834)
• Joaquín Rivera Bragas (1834)
• José María Bustillo (1834–1835)
• Joaquín Rivera Bragas (1835–1836)
• José María Martínez (1836–1837)
• Justo José de Herrera (1837–1838)

Savjetnik za izvršnu vlast
(1838–1839)

• José María Martínez Salinas (1837–1838)
• José Lino Matute (1838–1839)
• Juan Francisco de Molina (1839)
• Felipe Neri Medina (1839)
• Juan José Alvarado (1839)
• José María Guerrero (1839)
• José María Bustillo (1839)
• Vijeće ministara (1839)

Predsjednik
(1839–danas)

• José Francisco Zelaya (1839–1841)
• Francisco Ferrera (1841–1843)
• Vijeće ministara (1843)
• Francisco Ferrera (1843–1845)
• Vijeće ministara (1845)
• Coronado Chávez (1845–1847)
• Vijeće ministara (1847)
• Juan Lindo (1847–1848)
• Felipe Bustillo (1848)
• Juan Lindo (1848–1852)
• José Francisco Gómez (1852)
• José Trinidad Cabañas (1852–1853)
• José Francisco Gómez (1853)
• José Trinidad Cabañas (1853–1855)
• Juan Francisco López (1855)
• José Santiago Bueso (1855)
• Francisco de Aguilar (1855–1856)
• José Santos Guardiola (1856–1862)
• José Francisco Montes (1862)
• Victoriano Castellanos Cortés (1862)
• José Francisco Montes (1862–1863)
• José María Medina (1863)
• Francisco Inestroza (1863–1864)
• José María Medina (1864–1865)
• Crescencio Gómez Valladares (1865–1866)
• José María Medina (1866–1867)
• Juan Francisco López (1867)
• José María Medina (1867–1868)
• Vijeće ministara / José María Medina (1868–1869)
• Francisco Cruz Castro (1869–1970)
• José María Medina (1870)
• Inocente Rodríguez (1870)
• José María Medina (1870–1872)
• Crescencio Gómez Valladares (1872)
• Carlos Céleo Arias (1872–1874)
• Ponciano Leiva Madrid (1874–1876)
• José María Zelaya (1876)
• Ponciano Leiva Madrid (1876)
• Marcelino Mejía (1876)
• Crescencio Gómez Valladares (1876)
• José María Medina (1876)
• Marco Aurelio Soto (1876–1883)
• Vijeće ministara (1883)
• Luis Bográn Barahona (1883–1886)
• Ponciano Leiva Madrid / Luis Bográn Barahona (1886–1887)
• Luis Bográn Barahona (1887–1891)
• Ponciano Leiva Madrid (1891–1893)
• Rosendo Agüero (1893)
• Domingo Vásquez Toruño (1893–1894)
• Policarpo Bonilla (1894–1899)
• Terencio Sierra (1899–1903)
• Vijeće ministara (1903)
• Juan Ángel Arias (1903)
• Manuel Bonilla (1903–1907)
• Privremena vladina hunta (1907)
• Miguel Rafael Dávila (1907–1911)
• Francisco Bertrand Barahona (1911–1912)
• Manuel Bonilla (1912–1913)
• Francisco Bertrand Barahona (1913–1915)
• Alberto de Jesús Membreño (1915–1916)
• Francisco Bertrand Barahona (1916–1919)
• Vijeće ministara (1919)
• Rafael López Gutiérrez (1919)
• Vicente Mejía Colindres (1919)
• Francisco Bográn Barahona (1919–1920)
• Rafael López Gutiérrez (1920–1924)
• Vijeće ministara (1924)
• Vicente Tosta Carrasco (1924–1925)
• Miguel Paz Barahona (1925–1929)
• Vicente Mejía Colindres (1929–1933)
• Tiburcio Carías Andino (1933–1949)
• Juan Manuel Gálvez (1949–1954)
• Julio Lozano Díaz (1954–1957)
• Vojna hunta (1956–1957)
• Ramón Villeda Morales (1957–1963)
• Oswaldo López Arellano (1963–1971)
• Ramón Ernesto Cruz (1971–1972)
• Oswaldo López Arellano (1972–1975)
• Juan Alberto Melgar (1975–1978)
• Policarpo Paz García (1978–1982)
• Roberto Suazo Córdova (1982–1986)
• José Simón Azcona (1986–1990)
• Rafael Leonardo Callejas (1990–1994)
• Carlos Roberto Reina (1994–1998)
• Carlos Roberto Flores (1998–2002)
• Ricardo Maduro (2002–2006)
• Manuel Zelaya (2006–2009)
• Roberto Micheletti (2009–2010)
• Porfirio Lobo (2010–2014)
• Juan Orlando Hernández (2014–2022)
• Xiomara Castro (2022–danas)