Grenada

Grenada

Zastava

Geslo: “Ever Conscious of God We Aspire, Build and Advance as One People”^[1]

Državna himna: "Hail Grenada"
Kraljevska himna: "God Save the King"

Glavni grad
i najveći grad

St. George’s
12°03′0″N, 61°45′0″W

Službeni jezici

Engleski, Patois

Etničke grupe

82% crnci, 13% miješane rase i Evropljani, 5% Evropljani i indijskog porijekla, te ostaci plemena Arawak/Kariba^[2]

Demonim

Grenađani (Grenadian, Greenz, Greens)

Vlada

Kralj

Charles III

Generalni guverner

Cécile La Grenade^[3]

Premijer

Keith Mitchell

nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva

datun

7. februar 1974.

Površina

Ukupno

344 km² (203..)

Stanovništvo

Procjena za

110.000 (185..)

Gustoća

319,8/km² (45,.)

BDP (PPP)

procjena za 2008

Ukupno

1,181 mrld. $^[4]

Per capita

$11,464^[4]

BDP (nominalni)

procjena za 2008

Ukupno

$678 million^[4]

Per capita

6.587 $^[4]

HDI

0.813
jako visok • 74..

Valuta

Istočnokaripski dolar (XCD)

Vremenska zona

(UTC−4)

Ljeti (DST)

(UTC−4)

Pozivni broj

+1-473

Web domena

.gd

Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Historija

Glavni članak: Historija Grenade

Prvi stanovnici Grenade su bili pripadnici karipskih naroda. Nakon Kolumbova otkrića počinje naseljavanje Britanaca te nešto kasnije Francuza koji od domorodaca kupuju otok 1650. Ponovo je prepušten Britancima 1783. i ostaje njihovom kolonijom do 1974. Period nakon nezavisnosti bio je obilježen oštrim sukobima između različitih ljevičarskih grupacija. Godine 1979. su vlast preuzeli radikalni marksisti na čelu s Mauriceom Bishopom i pokretom New Jewel, te uspostavili pro-sovjetski jednopartijski režim. Unutrašnji sukobi u pokretu, tokom kojih je stradao Bishop, su godine 1983. poslužili kao izlika američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu da lansira vojnu invaziju, koja je, usprkos žestokih kontroverzi, bila prvi američki vojni uspjeh nakon vijetnamskog rata. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealth.

Geografija

Glavni članak: Geografija Grenade

Privreda

Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muškatnog oraščića. U novije vrijeme zamah dobivaju turizam i trgovina.

Stanovništvo

Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova koje su doveli Evropljani. Ostatak čini autohtono karipsko stanovništvo. Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je hrišćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.

Izvori

↑ „Government of Grenada Website”. Pristupljeno 01. 11. 2007.
↑ „https://www.cia.gov/ Grenada factbook”. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-26. Pristupljeno 2009-12-21.
↑ "Grenada Names First Female Governor General, Cecile La Grenade", Caribbean Journal, 10/04/2013
↑ ^4,0 ^4,1 ^4,2 ^4,3 „Grenada”. International Monetary Fund. Pristupljeno 01. 10. 2009.

Grenada na Wikimedijinoj ostavi

Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi

Samostalne države

Sjeverna Amerika	Kanada Meksiko Sjedinjene Američke Države
Centralna Amerika	Belize Gvatemala Honduras Kostarika Nikaragva Panama Salvador
Karibi	Antigva i Barbuda Bahami Barbados Dominika Dominikanska Republika Grenada Haiti Jamajka Kuba Sveti Kristofor i Nevis Sveta Lucija Sveti Vincent i Grenadini Trinidad i Tobago

Zavisni teritoriji

Danska	Grenland
Francuska	Guadeloupe Martinique Saint-Pierre i Miquelon
Nizozemska	Aruba Curaçao Karipska Nizozemska Bonaire Saba Sint Eustatius Sint Maarten
Sjedinjene Države	Američki Djevičanski otoci Navassa Portoriko
Ujedinjeno Kraljevstvo	Angvila Bermuda Britanski Djevičanski otoci Kajmanski otoci Montserrat Turks i Caicos

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorijalna Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi