Teon iz Smirne

Teon iz Smirne (Theon), oko 70. – oko 135. n.e., grčki filozof i matematičar, čija su dela bila pod jakim uticajem pitagorejske škole.

Osoba

O ranom životu Teona iz Smirne malo se zna. Ptolomej citira jedno njegovo delo u nekoliko navrata između 127. i 132. godine, ali malo je drugih datuma koji su sigurnije poznati. Vreme njegove smrti se može datirati tek u određenu deceniju, na osnovu stila biste urađene o njegovoj smrti - tako se obično daje 135. godina, kao srednja vrednost između mogućih godina 130. i 140.

Delo

Teon je napisao nekoliko komentara na dela matematičara i filozofa svog vremena. Autor je tri rada o Platonovoj filozofiji, od kojih su dva izgubljena.

Sačuvano je O matematici korisnoj za razumevanje Platona. Teonov cilj nije bio neko novo istraživanje, već da čitaocu dâ neophodne informacije za razumevanje Platonovih zapisa. Ipak, "Rečnik naučne biografije" ga kritikuje jer nije uspeo da bude koristan Platonovim proučavaocima, nego je samo uopšteni priručnik studentima matematike. Ovo delo takođe kritikuju zbog nedostatka originalnosti, kao referentno delo o idejama koje su već bile poznate. Ipak, "O matematici..." je vredno kao zbirka ustanovljenog znanja u kojoj su prilježno citirani raniji izvori.

Prvo poglavlje knjige je podeljeno u dva dela. Prvi se bavi matematikom i to onim što bi se danas nazvalo teorija brojeva - neparni brojevi, parni brojevi, prosti brojevi, savršeni brojevi, obilni brojevi itsl.

Drugi deo, o muzici i harmoniji, podeljen je u tri odeljka: muzika brojeva (hē en arithmois mousikē), instrumentalna muzika (hē en organois mousikē) i muzika sfera (hē en kosmō harmonia kai hē en toutō harmonia; inače poznata i kao Musica universalis i harmonija sfera). "Muzika brojeva" tretira temperament i harmoniju upotrebom srazmera (omjera), proporcija i srednjih vrednosti. Odeljak o instrumentalnoj muzici se bavi ne melodijom, već intervalima i konsonancama u maniru Pitagorinog dela. Teon razmatra intervale po njihovom stepenu konsonance, tj. po tome koliko su jednostavni njihovi odnosi (npr. oktava je na prvom mestu s jednostavnim odnosom 2:1). Takođe ih razmatra po njihovoj međusobnoj udaljenosti.

Treći odeljak, o muzici kosmosa, smatrao je za najznačajnini pa ga je postavio tako da dolazi posle neophodnog uvoda datog u ranijim delovima. Teon citira pesmu Aleksandra Efeskog koja svakoj planeti pripisuje visinu tona u hromatskoj skali; ta ideja će ostati popularna sledećih hiljadu godina.

Drugo poglavlje je o astronomiji. Teon ovde afirmiše sferični oblik i ogromnu veličinu Zemlje; takođe opisuje okultaciju, tranzite, konjunkcije i pomračenja. Međutim, zbog kvaliteta dela Otto Neugebauer ga kritikuje da nije sasvim razumeo materijal koji je pokušavao da predstavi.

Misli se da je Ptolomej bio Teonov đak, zna se da je on koristio nekoliko Teonovih astronomskih osmatranja u svom radu.

Jedan udarni krater na Mesecu je nazvan Theon Senior po Teonu iz Smirne.

Reference

(na engleskom:)

  • Lukas Richter:"Theon of Smyrna". Grove Music Online, ed. L. Macy. Accessed 29 Jun 05. (subscription access) Arhivirano 2008-05-16 na Wayback Machine-u
  • J. J. O'Connor and E. F. Robertson, "Theon of Smyrna". MacTutor History of Mathematics Archive: [1].
  • p
  • r
  • u
Grčka astronomija
Ličnosti

Akorej  Aglaonika  Agripa  Anaksimandar  Andronik  Apolonije  Arat  Aristarh  Aristil  Atal  Autolik  Bion  Kalip  Kleomed  Kleostrat  Konon  Eratosten  Euktemon  Eudoks  Gemin  Heraklid  Hiketa  Hiparh  Hipokrat  Hipsikle  Menelaj  Meton  Enopid  Filip  Filolaj  Posidonije  Ptolemej  Piteas  Seleuk  Sozigen Aleksandrijski  Sozigen Peripatetičar  Strabon  Thales  Teodosije  Teon Aleksandrijski  Teon iz Smirne  Timoharis

D(j)ela

Almagest  O veličinama i razdaljinama (Hiparh)  O veličinama i razdaljinama (Aristarh)  O nebesima (Aristotel)

InstrumentiKoncepti

Kalipov ciklus  Nebeske sfere  Latitudni krug  Kontra-Zemlja  Deferent i epicikl  Ekvant  Geocentrizam  Heliocentrizam  Hiparhov ciklus  Metonov ciklus  Oktaeteris  Solsticij  Sferična Zemlja  Sublunarna sfera  Zodijak

Pod uticajem/utjecajemUticala/utjecala na

Evropska astronomija  Indijska astronomija  Islamska astronomija

  • p
  • r
  • u
Matematičari
Anaksagora  Antemije  Arhit  Aristej Stariji  Aristarh  Apolonije  Arhimed  Boecije  Kleomed  Demokrit  Diokle  Diofant  Dinostrat  Eratosten  Euklid  Eudoks  Heron  Hiparh  Hipija  Hipokrat  Hipatija  Hipsikle  Menelaj  Nikomah  Nikomed  Nikotel  Papos  Persej  Filolaj  Filon  Porfirije  Posidonije  Proklo  Ptolemej  Pitagora  Simplicije sa Sicilije  Sosigen  Tales  Teetet  Teano  Teodor iz Sirene  Teodosije  Teon iz Aleksandrije  Teon iz Smirne  Timarid  Ksenokrat  Zenon iz Eleje  Zenon iz Sidona  Zenodor
Traktati
Almagest  Arhimedov Palimpsest  Aritmetika  Konike  Elementi
Centri
Atinska akademija  Aleksandrijska biblioteka  Sirena
Pod uticajem
Mezopotamska matematika   Egipatska matematika
Uticala na
Matematika srednjovekovne Evrope  Islamska matematika  Indijska matematika
Normativna kontrola Uredi na Wikidati